FANDOM


slike:

14.JPG
15.JPG
16.JPG
17.JPG
18.JPG
19.JPG
110.JPG
111.JPG
112.JPG

Model

  • apstrakcija (pojednostavnjena slika) stvarnog svijeta
  • formalan opis stvarnog svijeta
  • pogled na svijet s jednog gledišta (zato ima više modela)

Modeliranje je postupak izrade modela

11.JPG

Modeliranje (baze) podataka

  • odabir (poslovnih) procesa za koje se oblikuje baza podataka

konceptualno oblikovanje

  • izrada (pod)modela entiteti-veze za svaki proces - promatra se izvršenje procesa
  • određivanje jakih entiteta (“matični podaci”, “šifarnici”) i njihovih atributa
  • određivanje slabih i veznih entiteta odnosno veza jakih entiteta kojima se prikazuje izvršenje poslovnog procesa

logičko oblikovanje

  • pretvorba modela entiteta-veza u relacijsku shemu baze podataka

fizičko oblikovanje

  • definiranje fizičkog prostora
  • definiranje metoda adresiranja fizičkih slogova

Konceptualno modeliranje podataka

informacijski zahtjevi (definicija korisnika)

  • zahtjevi na strukturu podataka
  • zahtjevi za korištenjem podataka
  • konceptualni model (specifikacija informatičara)
  • cjelovit, konzistentan
  • neredundantan opis podataka neovisan o implementaciji
  • opisuje podatke stvarnog svijeta pojmovima objekt (entitet), veza (odnos) i atribut
  • sastoji se od više dijagrama i detaljnog opisa elemenata modela
  • smješta se u rječnik podataka (katalog, repozitorij, enciklopediju) informacijskog sustava

Apstrakcija

  • uočavanja glavnog, općeg, bitnog, a ispuštanje sporednog, posebnog ili nebitnog
  • klasifikacija
  • generalizacija
  • agregacija
12.JPG

Oblici apstrakcije

Klasifikacija

- grupiranje objekata (entiteta) u klase (objekata), tipove (entiteta) ili razrede prema zajedničkim obilježjima ⇒ odnos "jest pojava" (engl. instance of)

Generalizacija

- grupiranje (generaliziranje, uopćavanje) tipova klasa niže razine (podtipova, podklasa) u tipove više razine (nadtipova, nadklasa) ⇒ odnos "jest" (engl. is a)

Agregacija

- formiranje novog pojma, višeg stupnja, temeljem odnosa postojećih pojmova:

  • agregacija jednostavnih atributa čime se opisuje entitet (npr. atributi ime, prezime opisuju entitet osoba)
  • agregacija entiteta u novi entitet (npr. rezervacija je entitet agregiran od entiteta osoba, soba, datum)
  • objekt u kojem se objekt sastoji od drugih objekata

Objekt (entitet)

Pojam (koncept)

je predodžba u našoj svijesti koju vezujemo uz stvari odnosno objekte.

  • Ljudi komuniciraju pomoću pojmova
  • Pojmovi se bilježe simbolima, znakovima: “knjiga”, “book”
  • Objekt je “stvar” o kojoj je stvoren pojam:
  • O njemu bilježimo podatke ⇒ entitet u modelu entiteti-veze ili objekt u objektnom modelu
  • Opisujemo njegovo ponašanje
13.JPG

Klasa objekta – tip entiteta

  • Klasa je opis objekata koji imaju ista svojstva (atribute) i ponašanje - pripadaju istom pojmu.

Atribut

  • Atributi objekta (entiteta)
  • Svaki objekt, entitet (njegovo stanje) opisan je vrijednostima atributa

Objekt

  • ima atribute Naslov, Autor … a opisan je stvarnim vrijednostima tih atributa

Atributi klase objekta

  • Klasa objekta može imati atribute
  • Klasa Radnik ima atribut MinimalnaPlaća
  • Atributi veze među objektima
  • Veza među objektima (entitetima) može imati atribut
  • Atribut DatumZaposlenja je atribut veze objekata Poduzeće i Radnik

Odnos objekata

Asocijacija

  • odnos dvaju ravnopravnih objekata

(odnos – veza – objekata Odjel i Radnik)

Generalizacija/specijalizacija

  • odnos objekata (entiteta) u kojem generalizirani objekt potpuno uključuje specijalizirani objekt, ali ne i obrnuto

(Radnik jest Osoba, ali Osoba ne mora biti Radnik)

Agregacija (kompozicija)

  • odnos u kojem se jedan objekt sastoji od drugih objekata

(objekt Automobil se sastoji od objekata Motor i Karoserija)

Dodatno u objektnom modeliranju – ponašanje objekata

Stanje objekta

opisano je atributima odnosno odnosima prema drugim objektima

Promjena stanja

je prijelaz iz jednog stanja u drugo.

Događaj

je značajan (za promatrača) promjena stanja objekata.

  • Nakon što se desio događaj pokretač pokreće operaciju na objektu (objektima).

Pravilo pokretanja

je (poslovno) pravilo koje određuje:

  • koji događaj
  • u kojim uvjetima
  • koju operaciju pokreće

Model entiteti-veze

Entitet

  • Entitet je stvaran ili apstraktan predmet ili događaj o kojemu se u informacijskom sustavu prikupljaju podaci.
  • Entitet (pojava entiteta) je pojedina kuća, osoba, predavanje, avionski let.
  • Postupkom klasifikacije skup srodnih entiteta (sve kuće ili određen skup kuća, osobe, predavanja, avionski letovi) se predstavlja tipom entiteta (KUĆA, OSOBA, PREDAVANJE, AVIONSKI LET).

Tip entiteta

sastoji se od skupa entiteta (pojava entiteta) koji imaju zajedničke atribute:

  • Naziv tipa entiteta
  • Najprikladnija je imenica (naziv u poslovanju)
  • Imenica se piše u jednini, jer se imenuje tip entiteta (npr. OSOBA), a ne skup pojava entiteta (npr. osobe).

Sve pojave entiteta istog tipa imaju jednake atribute, ali se vrijednosti atributa pojedinih pojava razlikuju:

2311950330025,Horvat,Zagreb
2006984335042,Perić,Split

- Dvije su pojave tipa entiteta OSOBA s različitim vrijednostima atributa Matični_broj, Prezime i Adresa

Primjeri tipova entiteta

  • ljudi (njihove uloge):
OSOBA - skup svih osoba
DJELATNIK - skup zaposlenih osoba u poduzeću
KUPAC - skup fizičkih ili pravnih osoba koji kupuju robu
  • organizacije (skupovi ljudi):
PODUZEĆE - skup poduzeća u gradu, regiji, republici
AGENCIJA - skup agencija
  • stvari (materijalni predmeti):
PROIZVOD - skup proizvoda koje proizvodi poduzeće
REZERVNI DIO - skup rezervnih dijelova
AUTOMOBIL - skup automobila registriranih u jednom gradu
  • koncepti (nematerijalni predmeti):
RAČUN - skup računa jedne trgovine
RUTA - skup mogućih ruta avionskih letova
  • mjesta (zemljopisna ili druga područja):
GRAD - skup gradova
URED - skup lokacija poduzeća
  • događaji:
NARUDŽBA - skup narudžbi upućenih dobavljaču
PROJEKT - skup projekata
LET - skup letova avionske kompanije

Veza

  • Veza je agregacija (asocijacija) dvaju ili više entiteta.
  • Veza je matematička relacija k≥2 skupova entiteta.
  • Ako su E1,E2,...,Ek skupovi entiteta, veza je podskup od {(e1,e2,...,ek)| e1∈E1,e2∈E2,...,ek∈Ek}

skup n-toraka (e1,e2,...,ek) u kojoj je e1 pojava entiteta E1, e2 pojava entiteta E2,...,ek pojava entiteta Ek.

Stupanj veze je određen brojem entiteta koji sudjeluju u vezi.

  • binarna veza: veza Zaposlenje entiteta PODUZEĆE i OSOBA
  • unarna veza: veza Brak entiteta OSOBA (na obje strane)
  • ternarna veza: veza Upotrijebljeno_iskustvo entiteta RADNIK, PROJEKT i ISKUSTVO
(Razvoj,4011)
(Razvoj,4013)
(Proizvodnja,4128)
(Proizvodnja,4237)
(Proizvodnja,5822)
(Prodaja,5916)
(Financije,6018)

Uloga opisuje funkciju entiteta u vezi:

  • Uloga entiteta opisuje se glagolom ili imenicom.
  • Uloga entiteta ODJEL u vezi Zaposlenje je opisana rječju radno mjesto (imenica) ili zapošljava (glagol), a entiteta OSOBA rječju djelatnik (imenica) ili radi (glagol).
(radno mjesto/Razvoj,djelatnik/4011)
(radno mjesto/Razvoj,djelatnik/4013)
(radno mjesto/Proizvodnja,djelatnik/4128)
(radno mjesto/Proizvodnja,djelatnik/4237)
(radno mjesto/Proizvodnja,djelatnik/5822)
(radno mjesto/Prodaja,djelatnik/5916)
(radno mjesto/Financije,djelatnik/6018)

====Veza - pridruživanje===V

  • Veza se objašnjava pridruživanjem elemenata jednog skupa elementima drugog skupa.
  • jednoznačno pridruživanje (A→B) ako je svakom članu skupa A pridružen jedan i samo jedan član skupa B (kardinalnost pridrživanja 1,1)

uvjetno pridruživanje (A-)B)

  • ako je svakom članu skupa A pridružen jedan ili nijedan član skupa B (kardinalnost 0,1)

višeznačno pridruživanje (A→→B)

  • ako je svakom članu skupa A pridružen nijedan, jedan ili više članova skupa B (kardinalnost 0,M)

Veza entiteta A i B proizlazi iz obostranog pridruživanja članova skupova A i B.

Veza - kardinalnost

  • Osnovni tipovi veza opisani kardinalnošću:
jedan-prema-jedan: 
(1:1) 1,1:1,1
1,1:0,1
0,1:0,1
jedan-prema-više: 
(1:M) 1,1:0,M
0,1:0,M
više-prema-više:
(M:M) 0,M:0,M

Granice kardinalnosti:

  • donja granica: 0, 1, bilo koji pozitivan broj
  • gornja granica: 1, bilo koji pozitivni broj, M
  • gornja granica > donja granica

Veza – slabost entiteta

Slabost entiteta:

  • Entitet je jak ako postoji (egzistira) samostalno, npr. ŠKOLA
  • Entitet je slab ako ne postoji samostalno ili se ne identificira samostalno, npr. RAZRED

Vrsta slabosti:

  • Ako postojanje (egzistencija) entiteta Y ovisi o postojanju entiteta X, tada je entitet Y egzistencijalno slab i ovisan o entitetu X
  • Ako se entitet ne identificira samostalno, on je identifikacijski slab

Primjer:

  • RAZRED je egzistencijalno i identifikacijski slab i ovisan o entitetu ŠKOLA. On je povezan s entitetom ŠKOLA vezom koja opisuje identifikacijsku i egzistencijalnu zavisnost.

Primjena:

  • Identifikacijska zavisnost koristi se pri modeliranju atributa koji imaju više vrijednosti. Otvara se slabi entitet s atributom koji ima samo jednu vrijednost (naziva i karakteristikom).

Kardinalnost pridruživanja slabog entiteta jakom entitetu uvijek je 1,1. Kardinalnost pridruživanja jakog entiteta slabom entitetu je 0,M ili 1,M.

  • Identifikacijska zavisnost povlači egzistencijalnu zavisnost, ali ne i obrnuto. Ako egzistencijalna zavisnost nije istovremeno i identifikacijska, dovoljno je modelirati običnu vezu s kardinalnošću pridruživanja 1,1 egzistencijalno slabog entiteta

nadređenom jakom entitetu.

Slabe entitete treba koristiti samo kod modeliranja identifikacijske zavisnosti.

Specijalizacija - generalizacija

Specijalizacija/generalizacija:

  • veza nadtipa (generalizirani entitet) i podtipova entiteta (specijaliziranih entiteta) dobivenih generalizacijom/specijalizacijom
  • Više podtipova se generalizira u jedan nadtip. Entitet podtip "jest" (generalizira se u) entitet nadtip.
  • RADNIK jest OSOBA (OSOBA nije uvijek RADNIK)

Prepoznavanje odnosa nadtip-podtip:

  • "Da li A jest B?" i "Da li B jest A?"
  • Ako su oba odgovora "nikada", odnos ne postoji,
  • Ako su oba odgovora "uvijek", entiteti su sinonimi.
  • Ako "A jest uvijek B" i "B jest ponekad A", entitet A je podtip entiteta B.

Specijalizacija

Vrste specijalizacije:

  • Ekskluzivna specijalizacija - Ako se svaka pojava entiteta nadtipa specijalizira u samo jedan od entiteta podtipova.
  • Neekskluzivna specijalizacija - Ako se svaka pojava entiteta nadtipa istovremeno specijalizira u više entiteta podtipova.
  • Obavezna specijalizacija - Ako se svaka pojava entiteta nadtipa specijalizira u barem jedan entitet podtip.

Atribut

  • Atributi (obilježja ili svojstva) opisuju entitet ili vezu.
  • Atributi entiteta OSOBA: Matični_broj, Ime, Prezime
  • Domena opisuje moguće vrijednosti atributa
  • Atribut Matični_broj ima domenu od 1-5000
  • Atribut je funkcija koja skupu entiteta pridružuje skup vrijednosti odgovarajuće domene.
  • Vrijednost svakog atributa mijenja se tijekom vremena.

Ključ

  • Ključ je skup atributa čije vrijednosti omogućuju jednoznačnu identifikaciju svake pojave tipa entiteta.
  • Matični_broj je ključ, ali kombinacija Ime,Prezime nije
  • Minimalni ključ je ključ čiji niti jedan podskup atributa nema karakteristike ključa.
  • Minimalnih ključeva ima više. Oni su mogući ključevi.
  • Izabrani mogući ključ postaje primarnim ključem.
  • Primarni ključ identifikacijski slabog entiteta se formira od primarnog ključa jakog entiteta i diskriminatora slabog entiteta (primarni ključ RAZREDA je kombinacija primarnog ključa ŠKOLE (Naziv_škole) i diskriminatora (Oznaka_razreda)
  • Atributi veze
  • Atributi(V)=ključ(E1)∪ključ(E2) ∪... ∪ ključ(En) ∪(a1,a2,...,am)

Oblici dijagrama

  • U praksi se koriste dijagrami u više različitih notacija:
  • Chenova notacija – Peter Chen: Entity Relationship Model – ERM (1976)
  • Martinova notacija – James Martin: Information Engineering - IE (1980-tih)
  • Barkerova notacija - Richard Barker (Oracle, 1990)
  • IDEF1X – standard javne administracije SAD-a (1993)
  • UML - Grady Booch, James Rumbaugh, Ivar Jacobson (1997)

Primjer

Poslovna pravila «projektnog» poduzeća:

-Svaki SEKTOR sastoji se od jednog ili više ODJELA. Svaki ODJEL pripada jednom i samo jednom sektoru.
-Svaki ODJEL zapošljava ni jednog, jednog ili više DJELATNIKA. 
-Svaki DJELATNIK radi u jednom i samo jednom ODJELU.
-DJELATNICI se dijele (principom specijalizacije) na VODITELJE, PROJEKTANTE i OSTALO osoblje. Obratno (principom generalizacije),
-VODITELJI, PROJEKTANTI i OSTALO osoblje jesu DJELATNICI.
-Svaki PROJEKTANT član je ni u jednom, jednom ili više (stručnih) ORGANIZACIJA.
-Svaka (stručna) ORGANIZACIJA okuplja ni jednog, jednog ili više PROJEKTANATA poduzeća. 
-Svaki DJELATNIK može biti rukovoditelj u jednom i samo ODJELU. 
-Svaki ODJEL mora imati kao rukovoditelja jednog i samo jednog DJELATNIKA. 
-Svaki DJELATNIK može biti direktor u jednom i samo jednom SEKTORU. 
-Svaki SEKTOR mora imati kao direktora jednog i samo jednog DJELATNIKA. 

Rad u poduzeću organiziran je kroz projekte:

-Svaki PROJEKT organizacijski odgovara jednom i samo jednom ODJELU. 
-Svaki ODJEL može odgovarati ni za jedan, jedan ili više PROJEKATA. 

Projekti su organizirani hijerarhijski:

-Svaki PROJEKT može imati više (pot)PROJEKATA,
-Svaki (pot)PROJEKT može pripadati samo jednom PROJEKTU. 

Na projektima zaposlenici upotrebljavaju različita znanja odnosno iskustva:

-(jedan) DJELATNIK na (jednom) PROJEKTU može upotrebljavati više ZNANJA/ISKUSTAVA,
-(jedan) DJELATNIK može koristiti (jedno) ZNANJE/ISKUSTVO na više PROJEKATA,
-na (jednom) PROJEKTU se (jednim) ZNANJEM/ISKUSTVOM može služiti više DJELATNIKA.

Izrada modela entiteti-veze

  • je korak u analizi poslovnog sustava kojim se specificiraju informacijski zahtjevi
  • Korisnici definiraju zahtjeve u narativnom obliku → definicija informacijskih zahtjeva
  • Analitičar (informatičar) ih specificira → specifikacija informacijskih zahtjeva (modeli sustava):
-identificirani entiteti (objekti) poslovnog sustava i njihova struktura (model podataka)
-pravila obavljanja i pokretanja procesa na entitetima poslovnog sustava (model procesa)

Postupak izrade modela entiteti-veze

  • prikupiti i analizirati informacijske zahtjeve → definirati poslovna pravila
  • za svaki proces izraditi (pod)model:
-utvrditi entitete
-utvrditi veze među entitetima
-utvrditi ključeve i njihova ograničenja promjene
-utvrditi atribute entiteta
-konsolidirati model entiteti-veze (integrirati podmodele u jedinstveni model)

Utvrđivanje entiteta – što je entitet

Intervjuirati korisnike i koristiti dokumentaciju poslovnog sustava:

  • Entitet je objekt koji se može identificirati i koji osim identifikatora ima barem jedan vlastiti atribut
  • Vlastiti atribut opisuje neko znanje o entitetu, koje ne proizlazi iz veze s drugim entitetom
  • Entiteti su imenice kojima se opisuju «stvari» poslovnog sustava. Ipak, glagolske imenice odgovaraju vezama (npr. zaposlenje kaže da "poduzeće zapošljava osobu", a to je veza)
  • Ignorirati imenice koje opisuju specifične podatke, kao što su imena, datumi, količine, novčane jedinice
  • Nazivi obrazaca nisu entiteti
Npr. narudžbenica je obrazac (ne entitet) koji sadrži podatke entiteta NARUDŽBA.

Utvrđivanje entiteta - imenovanje

  • Neke metode preporučuju da se najprije načini početni popis važnijih entiteta od kojih će početi gradnja modela.
  • Imenovati entitete imenicom u jednini, kojom se služe korisnici. Ako ima više naziva, oni su sinonimi.
  • Opisati entitete opisom koji odražava značenje i upotrebu entiteta. Opisati punim rečenicama. Navesti primjere.

Utvrđivanje entiteta - specijalizacija

  • Utvrditi specijalizaciju entiteta - razlozi:
-kada se atributi podtipa i nadtipa značajno razlikuju
-kada podtip samostalno sudjeluje u vezi

*Principom generalizacije se od sličnih entiteta formira entitet nadtip.

  • Npr. DJELATNIK, UČENIK, STUDENT imaju zajedničke atribute: Ime, Prezime, Datum_rođenja ... Oni se generaliziraju entitetom OSOBA, a sami postaju njegovim podtipovima. Zajednički se atributi pridjeljuju entitetu nadtipu OSOBA, a specifični entitetu podtipu DJELATNIK, UČENIK, STUDENT. Generalizacija ima smisla ako se entitet nadtip samostalno koristi.
  • Podtip nasljeđuje primarni ključ i atribute nadtipa. Obrnuto ne vrijedi.
  • Kod ekskluzivne specijalizacije može se ustanoviti klasifikacijski atribut, koji grupira pojave u međusobno disjunktne skupove.

*Kod neobaveznih (opcionalnih) atributa čija je donja granica kardinalnosti 0, može se uvesti entitet podtip.

  • Npr. atribut Provizija entiteta RADNIK neobavezan je ako proviziju mogu dobiti samo trgovci. Uvođenjem entiteta TRGOVAC, koji je podtip entiteta RADNIK, atribut Provizija se iz RADNIKA prenosi u TRGOVCA, u kojem je atribut obavezan.

Utvrđivanje entiteta - zavisnost

*Utvrditi zavisnost entiteta:

  • Identifikacijski slab entitet uvijek ima primarni ključ složen od ključa jakog entiteta i diskriminatora.
  • Zavisnost entiteta prikazuje se običnom vezom čija je kardinalnost 1,1:1,M ili 1,1:0,M.
  • Npr. veza Zadatak_projekta opisuje zavisnost slabog entiteta ZADATAK o jakom entitetu PROJEKT.

Utvrđivanje veza

  • Intervjuirati korisnike i koristiti dokumentaciju poslovnog sustava.
  • Veze su glagoli (ali ne svi), jer neki opisuju procese (model procesa).
  • Ako se utvrđuju samo izravne veze dvaju entiteta, korisno će poslužiti matrica odnosa dvaju entiteta.
  • Imenovati veze
  • nazivom veze (Chenov prikaz) prikladnom glagolskom imenicom npr. Zaposlenje_djelatnika_u poduzeću
  • ulogama entiteta (Martinov prikaz)
  • Opisati veze punim opisom i s primjerima.
  • Utvrditi kardinalnost
  • "koliko radnika mora zaposliti poduzeće" određuje donju granicu kardinalnosti veze - odgovor je "nijedan" ili "najmanje jedan"
  • "koliko radnika može zaposliti poduzeće" određuje gornju granicu kardinalnosti veze - odgovor je "najviše jedan" ili "više"

Izbaciti redundantne veze koje se izvode iz drugih veza

  • Oprez!!! Je li veza redundantna, ne može se utvrditi mehanički.
  • Redundantna je veza Zaposlenje_sektor, jer se izvodi iz veza Zaposlenje_odjel i Sektor_odjel.

Utvrditi veze višeg stupnja:

  • Poslovno pravilo opisano rečenicom u kojoj se pojavljuje tri ili više imenica (entiteta) upućuje na vezu višeg stupnja.
  • Npr. "funkcija osobe u projektu" govori da su tri entiteta, OSOBA, FUNKCIJA, PROJEKT, povezana ternarnom vezom Funkcija_osobe_u_projektu.
  • "funkcija osobe" upućuje na binarnu vezu Funkcija_osobe entiteta FUNKCIJA i OSOBA, u kojoj je funkcija vezana samo uz osobu, a ne i uz projekt.

Napomena:

  • Jedna n-arna veza može se nadomjestiti agregacijskim entitetom, koji nadomješta samu vezu, i s n binarnih veza kojima se agregacijski entitet povezuje s entitetima n-arne veze.
  • Značenje n binarnih veza različito je od značenja od jedne n-arne veze, jer n-arna veza prikazuje odnos n entiteta, dok n binarnih veza prikazuje odnos n parova entiteta

Ad blocker interference detected!


Wikia is a free-to-use site that makes money from advertising. We have a modified experience for viewers using ad blockers

Wikia is not accessible if you’ve made further modifications. Remove the custom ad blocker rule(s) and the page will load as expected.

Also on FANDOM

Random Wiki